Dimnjačarski poslovi

Kako bismo bili sigurni u ispravnost i prohodnost dimnjaka, čišćenje bismo trebali obavljati svakih 13 tjedana, ali tog se ljudi uglavnom ne pridržavaju. Važno je znati da dimnjačarske poslove smije obavljati isključivo ona pravna i fizička osoba – obrtnik koja je registrirana za obavljanje te djelatnosti i ima zaposlene osobe koje su stručno osposobljene za obavljanje dimnjačarskih poslova. Pravne i fizičke osobe obavljanje dimnjačarskih poslova izvode na temelju Ugovora o koncesiji.

Temeljni zakoni i propisi koji reguliraju obavljanje dimnjačarskih poslova:

1. Dimnjačarski poslovi su jedna od komunalnih djelatnosti i obavljaju se prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu s ciljem pružanja usluge od interesa za fizičke i pravne osobe.
2. U svrhu zaštite života ljudi i imovine od požara donesen je Zakon o zaštiti od požara koji vlasnike ili korisnike dimnjaka i ložišta obvezuje da iste održavaju u ispravnom stanju, o čemu moraju posjedovati dokumentaciju.
3. Tehnički propis za dimnjake u građevinama određuje:
   • da se redoviti pregledi u svrhu održavanja dimnjaka provode sukladno zahtjevima iz projekta građevine, ali najmanje jedanput godišnje. Pregled dimnjaka treba se obaviti i prije prve upotrebe uređaja za loženje, odnosno prije ponovne uporabe ako dimnjak nije bio u uporabi dulje od godinu dana. Prilikom svih pregleda, dimnjak se obavezno čisti primjereno vrsti dimnjaka.
   • da se izvanredni pregled dimnjaka provodi prije svake promjene uređaja za loženje ili promjene goriva, nakon svakog izvanrednog događaja koji može utjecati na tehnička svojstva dimnjaka ili izaziva sumnju u uporabljivost dimnjaka, te po nalogu inspekcije.
4. Odluka o obavljanju dimnjačarskih poslova u svrhu zaštite života ljudi i imovine od požara uređuje obavljanje dimnjačarskih poslova na području grada Zagreba, te nadzor nad obavljanjem tih poslova.
   Odluka između ostalog propisuje:
   • da dimnjačarske poslove obavljaju pravne i fizičke osobe na temelju ugovora o koncesiji
   • da korisnik koncesije izrađuje godišnji plan pregleda i čišćenja dimnjaka temeljem kojeg obavlja dimnjačarske poslove, koji dostavlja Odjelu gradske uprave za komunalni sustav i Direkciji za komunalno redarstvo
   • da su korisnici usluga obvezni omogućiti preglede i čišćenje dimnjaka i uređaja za loženje
   • da je pri obavljanju dimnjačarskih poslova korisnik koncesije obvezan voditi brigu o čistoći prostorije korisnika usluge.

Gore navedeni zakoni i propisi ukazuju na obvezu održavanja dimnjaka i uređaja za loženje u ispravnom stanju radi zaštite zdravlja i života samih korisnika istih, kao i suvlasnika zgrade.

Što korisnici trebaju znati o održavanju dimnjaka i uređaja za loženje
U svom dimnjačarskom području koncesionar je jedini ovlašten za obavljanje dimnjačarskih poslova, a to su:

• provjera ispravnosti i funkcioniranja dimnjaka i uređaja za loženje,
• obavljanje redovnih i izvanrednih pregleda dimnjaka i uređaja za loženje,
• čišćenje dimnjaka i uređaja za loženje,
• poduzimanje mjera za sprječavanje opasnosti od požara, eksplozija, trovanja, te zagađivanja zraka, kako štetne posljedice ne bi nastupile zbog neispravnosti dimnjaka i uređaja za loženje.

Dimnjačara treba zvati:

• kada dimnjak dobro ne vuče ili uopće ne vuče,
• kada senzor na plinskom uređaju za loženje upozorava na nepravilan rad dimnjaka,
• kada kod upotrebe plinskog uređaja za loženje dolazi do vlaženja glatkih površina u prostoru, postoji mogućnost da se radi o povratu dimnih plinova,
• kada iz dimnjaka osjetimo neugodan miris,
• kada čujemo da se nešto urušava u dimnjaku,
• kada dođe do provlaživanja dimnjaka,
• najmanje jednom godišnje ili češće prema zahtjevima iz projekta građevine,
• nakon nastanka požara u dimnjaku,
• prije prve upotrebe novog dimnjaka,
• prije ponovne upotrebe dimnjaka koji se nije koristio duže od godinu dana,
• prije svake promjene uređaja za loženje ili promjene goriva,
• nakon svakog izvanrednog događaja.

Radnje i pojave koje uvelike otežavaju posao dimnjačaru:

• spajanje uređaja za loženje na dimnjak bez znanja područnog dimnjačara,
• promjena vrste goriva bez znanja područnog dimnjačara,
• nemogućnost pristupa svim dijelovima dimnjaka,
• nemogućnost demontaže dimovodne (priključne) cijevi,
• nepostojanje vrata u području sabirača,
• izrada novog priključka na već postojećim dimnjacima bez znanja područnog dimnjačara,
• izgradnja ili sanacija dimnjaka s neovlaštenim poduzećima,
• čišćenje dimnjaka i uređaja za loženje od strane neovlaštenih osoba (lažni dimnjačar ili korisnik),
• korištenje dimnjaka za priključak kuhinjske nape ili ventilatora.

Navedenim radnjama korisnici dimnjaka ugrožavaju ljudske živote i imovinu, te se izlažu sankcijama nadređenih državnih organa zbog mogućih šteta prouzročenih neadekvatnim održavanjem dimnjaka i uređaja za loženje. Neadekvatno održavanje u pravilu uzrokuje povećane materijalne troškove u održavanju dimnjaka i uređaja za loženje.

Požarna opasnost
Dimni plinovi, koji izlaze iz peći u priključak na dimnjak, ili direktno u dimnjak, imaju visoku temperaturu. Stjenke dimnjaka se s vremenom jako zagriju, stoga moraju biti građene iz materijala koji su temperaturno postojani i vatro-zaštićeni. Kako se na stjenkama dimnjaka sakupljaju tvrdi dijelovi dimnih plinova poput čađe i katrana, u dimnjaku može doći do samopaljenja tih dijelova. Tada temperature mogu narasti do 1000°C.
Požarna sigurnost osigurava se primjerenom izvedbom dimnjaka, primjerenim izborom materijala cijevi dimnjaka i toplinske izolacije, a također je iznimno važno osigurati da je dimnjak dovoljno udaljen od svih zapaljivih materijala.


Izvor:
www.udruga-stanara.hr
www.dimnjacar.hr

Adresa:
Savska 183,
Zagreb

Telefon:
01/3015-560

Fax:
01/3018-766

> Opširnije